28.10.2017.

28.10.2017.
NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA DILJEM LIJEPE NAŠE

ZAGREB – SISAK – OTOČAC - ŠIBENIK - NOVA GRADIŠKA - DUBROVNIK

NOVOSTI

Svi zajedno za hrvatski film
Diljem Hrvatske održana najdulja Noć hrvatskog filma i novih medija uz više od 100 filmova i rekordan broj posjetitelja

Noćas je održana četvrta najdulja Noć hrvatskog filma i novih medija diljem Hrvatske i inozemstva, i to u šest gradova i četiri države, što je bila jedinstvena prilika da gledatelji uživaju u besplatnom maratonu više od stotinunajboljih domaćih filmova svih žanrova, od onih iz daleke prošlosti pa sve do današnjih, i gledaju ih u kinodvoranama na velikom platnu, uz posebnu atmosferu koja od početaka prati ovo bogato filmsko događanje. Najdulja Noć hrvatskog filma trajala je od 18 sati pa sve do dugo u noć, a zabilježen je rekordan broj posjetitelja, posebno mlađih generacija kojima se i predaje vrijedna domaća filmska baština.

Svečano otvorenje Noći hrvatskog filma i novih medija održano je u prepunom zagrebačkom Kinu Europa, a vodila ga je šarmantna Mila Elegović. Publici se kratkim pozdravom obratila umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić, dok je u ime Ministarstva kulture RH i ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek 'svečanu vrpcu' prerezao ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) Daniel Rafaelić, naglasivši značaj i utjecaj događanja poput ovih koji njeguju i žive hrvatsko filmsko stvaralaštvo te tako potiču građane da se vrate domaćem filmu.

Program je otvorio koncert Melodije velikog ekrana u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić koja je uz Fabijana Komljenovića i autorica aranžmana skladbi. Uz već antologijske kadrove iz hrvatskih filmova poput poput Vlaka u snijegu, Baltazara, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele i drugih, publika je uz zbor pjevušila dobro poznate melodije, a najveće oduševljenje izazvao je nastup Zagrebačkih dječaka,posebno pjesmice Kad se male ruke slože i glazbenog lajtmotiva iz Baltazara.

Uslijedio je blok 'retro' filmova za koje je prava rijetkost da se mogu pogledati u kinu, između ostalog jedini hrvatski film nagrađen Oscarom Surogat, zatim Šije i Pravda, dok je najviše pažnje privukao ekskluzivno premijerno prikazan film Pjesma Jadrana,sniman u Splitu daleke 1937. ipronađen nedavno u Berlinskom arhivu, a smatra se pretečom hrvatskih sapunica. U 23 sata prikazan je blok dokumentarnih filmova posvećenih umjetnosti i umjetnicima koji su svojim likom i djelom ostavili neizbrisiv trag, među kojima je spontani pljesak izazvao filmski hommage nedavno preminuloj legendi narodne glazbe Teti Lizi u režiji Branka Ištvančića.

Publike ni u 'noćnoj šihti' nije manjkalo, a pogledala je sa zanimanjem trolist recentnih animiranih filmova za odrasle (Proces, Slatki snovi i Crvenkapica Redux) talentiranih mladih filmaša koji plijene inovativnim filmskim jezikom, kao i 'filmski šećer' na kraju, program novih medija, između ostalog Jazz trilogy Željka Radivoja o pionirima art filma i K-18 Zlatka Kopljara.

Dok su se filmofili u dvorani okušavali u filmskom kvizu u organizacije KOZA-e (Kviza općeg znanja) i borili za vrijedne nagrade, u foajeu kina trajalo je ugodno druženje, uz razgledavanje izložbe starih filmskih plakata i nezaobilaznih selfieja s popularnom maskotom Noći hrvatskog filma i novih medija, uvijek veselim Baltazarom.

Noć hrvatskog filma i novih medija ni ovaj put nisu propustili brojni uzvanici iz javnog i društvenog te političkog i kulturnog svijeta, poput Ivice Lovrića, Ive Josipovića, Daniela Rafaelića, Ivana Zebe, Nikše Kušelja i Mare Bratoš, Sanje Pilić, Duška Šibla, Đorđe Kukuljice, Armina Omerovića, Natalije Đorđević, Antonija Picukarića, Silvija Petranovića, Alfija Kabilja, Ozrena Opačića, Ante Krstulovića, Erne Rudnički, Jure Gašparca, Rosie Kugli, Mladena Burnaća i mnogih drugih...

PROGRAM SVEČANOG OTVORENJA U KINU EUROPA – BESPLATNO!
Svečano otvorenje u subotu u zagrebačkom kinu Europa uz koncert filmske glazbe, kviz s nagradama i
ZG premijeru majke svih hrvatskih sapunica

 

4. Noć hrvatskog filma i novih medija održat će se ovu subotu 28. listopada u šest hrvatskih gradova (Zagreb, Sisak, Dubrovnik, Šibenik, Otočac i Nova Gradiška) te četiri države (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Rumunjska).

U samo jednoj večeri, odnosno noći, jer program traje od 18 sati do dva sata poslije ponoći, gledatelji će uživati u pomno izabranim uratcima pionira domaćeg filma, i to u svim filmskim rodovima, od vječnih dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma, dokumentaraca koji su ove godine posvećeni umjetnosti i umjetnicima pa sve do najpopularnijeg žanra kratkih i dugometražnih igranih filmova.
Svečano otvorenje manifestacije "Noć hrvatskog filma i novih medija" će se održati u subotu 28.10. u zagrebačkom kinu Europa  s početkom u 20 sati.  Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Gledatelje će kroz program voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Mila Elegović.
"Noć" će otvoriti koncert 'Melodije velikog ekrana' u izvedbi pjevačkog zbora Cappella Odak pod vodstvom dirigentice Jasenke Ostojić koja je uz  Fabijana Komljenovića i autorica aranžmana skladbi iz filmova, a kao gosti nastupit će Zagrebački dječaci uz instrumentalnu pratnju, koji će publiku odvesti do dobro poznatih melodija i najdražih kadrova iz bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Baltazara, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Tomislav Gregl - selektor za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film,  sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.
Filmski program u 20:45 u Kinu Europa otvara kvartet retro filmova koji su obavezna literatura za svakoga, Surogat oskarovskog sjaja Dušana Vukotića, desetominuta animirana tragikomedija o čudnovatom debeljku koji na plaži sve što treba napuše, pa čak i vlastitu partnericu, zatim dokumentarni film Šije iskusnog dokumentarista Nikole Babića o staroj i žestokoj narodnoj igri šije iz Dalmatinske Zagore koju prati za to vrijeme vrlo inventivna kamera, artistički kratkiš Pravda velikana hrvatskog filma Ante Babaje koji nijemo portretira reakcije slučajnih prolaznika izazvane udarcima jednog muškarca po jednoj ženi nasred ulice, te naposljetku zagrebačka premijera, majka svih hrvatskih sapunica 'iskopana' u berlinskom arhivu, Pjesma Jadrana iz daleke 1937. redatelja Hansa Beck - Gadena, film o nemogućoj ljubavi siromašnog mladića prema lijepoj djevojci, sniman u Splitu, uz glazbenu podlogu Ive Tijardovića, fascinantne kadrove i najveće glumačke zvijezde tog doba, osobito naljepšu Splićanku tog vremena, Desu Marović.
Posebna delikatesa večeri otvorenja je filmski kviz koji će upitnike o sedmoj umjetnosti i poznatim filmskim licima, postavljati od 22 sata, i to u kategorijama Čovjek koji je previše znao, Izgubljeni u prijevodu i Memento, a najbolji znalci mogu osvojiti vrijedne nagrade. Natjecatelji se, u timu s dva do četiri člana, za kviz mogu prijaviti u 20 sati, na licu mjesta u Kinu Europa.
U foajeu kina moći će se razgledati zanimljiva izložba starih hrvatskih filmskih plakata koji 'slikom' pričaju o filmovima koji su obilježili hrvatsku kinematografsku povijest, a na prethodnim su Noćima hrvatskog filma bili omiljena 'kulisa' za okidanje veselih selfieja. 
Dokumentarni blok starta u 23 sata, s Tetom Lizom Branka Ištvančića, filmskog hommagea nedavno preminuloj legendi autentične narodne glazbe iz Međimurja, hrvatskoj Cesariji Evori. U Simplu autor Silvester Kolbas portretira grafitere i njihove kreativne procese koji tako šalju poruke društvu i sustavu, dok Bruna Bajić u Hrvatskoj rapsodiji – o Maksimu Mrvici, prati njegov strelovit uspjeh od talentiranog studenta klasične glazbe do megapopularnog crossover izvođača za kojim luduje cijeli svijet. Zadnju klapu 'udarit će' Nenad Puhovski koji je, miksom dokumentarističkog eseja i stop-frame animacije u U potrazi za Šutejem zaronio u fantastičan i zastrašujući svijet Šutejevih mobila.
U jedan sat poslije ponoći na redu je trolist animiranih filmova za odrasle, hipermaštovit Proces Lucije Bužančić o liku koji nakon što se probudi kao slovo u tekstu, tijekom svih faza stvaranja animiranog filma, prolazi razne preobrazbe, zatim urnebesna romantična komedija Slatki snovi Dinka Kumanovića, u stilu nijemih filmova Charlieja Chaplina i klavirsku pratnju jazz legende Nevena Frangeša, te višestruko nagrađivani te vizualno očaravajući Crvenkapica Redux Danijela Žeželja, nastao prema klasičnoj dječjoj bajci gdje djevojčica s crvenom kapicom na putu k baki zaluta u napuštenu tvornicu.
Za kraj 'noćne šihte' u 1:30 ostaje program novih medija recentnog datuma,  Jazz trilogy Željka Radivoja, filmska posveta pionirima hrvatskog art filma uz zvuke izvornog jazza koje su obožavali – Tomu Gotovcu, Mihovilu Pansiniju i Ivanu Ladislavu Galeti, te K-18 Zlatka Kopljara, koji kamerom uz šetnju kraj potoka i recital poezije u pozadini, propitkuje dvojbu američkog umjetnika Paula Theka – Nije li posao umjetnika da konstantno umjetnosti govori zbogom?
Ulaz na svečano otvorenje u Zagrebu u Kinu Europa je slobodan, a poslije programa publiku očekuje prigodan domjenak u foajeu kina gdje se mogu prepustiti ugodnom druženju i filmskim temama.
Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.

Noć hrvatskog filma i novih medija 2017. je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Havc-a, Turističke zajednice grada Zagreba, HBOR-a, HEP-a, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, grada Dubrovnika, i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Sve dodatne informacije i materijale potražite pod rubrikom PRESS i na službenoj Facebook stranici.

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA 2017.  – gledajmo domaće
Najdulja noć hrvatskog filma diljem Hrvatske i inozemstva

Osvojite nagrade na filmskom kvizu, pogledajte preteču prve hrvatske sapunice i uživajte besplatno u maratonu hrvatskih filmova svih žanrova

ZAGREB – DUBROVNIK – ŠIBENIK – SISAK – NOVA GRADIŠKA – OTOČAC
SUBOTICA – MOSTAR – KLOKOTIĆ – TEMIŠVAR

Kako se u subotu 28. listopada 2017. zbog zimskog računanja vremena sat pomiče jedan sat unazad, tako će četvrta Noć hrvatskog filma i novih medija, koja se održava upravo tu noć, i to u Zagrebu, Sisku, Dubrovniku, Šibeniku, Otočcu i Novoj Gradiški, ali i na kino platnima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj, ponuditi besplatan maraton najboljeg presjeka domaćeg filma svih žanrova i biti najdulja noć hrvatskog filma u povijesti.
U samo jednoj večeri, odnosno noći, jer program traje od 18 sati do dva sata poslije ponoći, gledatelji će uživati u pomno izabranim uratcima pionira domaćeg filma, i to u svim filmskim rodovima, od vječnih dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma, dokumentaraca koji su ove godine posvećeni umjetnosti i umjetnicima pa sve do najpopularnijeg žanra kratkih i dugometražnih igranih filmova.

Koncert nezaboravne filmske glazbe i filmski kviz s vrijednim nagradama na svečanom otvorenju u kinu Europa

Četvrtu Noć hrvatskog filma i novih medija svečano će u zagrebačkom kinu Europa u 20 sati otvoriti koncert 'Melodije velikog ekrana' u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić koji će publiku odvesti do dobro poznatih melodija i najdražih kadrova iz bezvremenskih hrvatskih filmova uz koje smo odrastali poput Vlaka u snijegu, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele i dr. Program svečanog otvorenja vodit će glumica i zvijezda filmskih i TV-ekrana Mila Elegović.

Umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić je uz pomoć stručnih suradnika (Tomislav Gregl - selektor za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film) sastavila specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.
Filmski program u 20:45 u Kinu Europa otvara kvartet retro filmova koji su obavezna literatura za svakoga, Surogat oskarovskog sjaja Dušana Vukotića, desetominuta animirana tragikomedija o čudnovatom debeljku koji na plaži sve što treba napuše, pa čak i vlastitu partnericu, zatim dokumentarni film Šije iskusnog dokumentarista Nikole Babića o staroj i žestokoj narodnoj igri šije iz Dalmatinske Zagore koju prati za to vrijeme vrlo inventivna kamera, artistički kratkiš Pravda velikana hrvatskog filma Ante Babaje koji nijemo portretira reakcije slučajnih prolaznika izazvane udarcima jednog muškarca po jednoj ženi nasred ulice, te naposljetku zagrebačka premijera, majka svih hrvatskih sapunica 'iskopana' u berlinskom arhivu, Pjesma Jadrana iz daleke 1937. redatelja Hansa Becka, film o nemogućoj ljubavi siromašnog mladića prema lijepoj djevojci, sniman u Splitu, uz glazbenu podlogu Ive Tijardovića, fascinantne kadrove i najveće glumačke zvijezde tog doba, osobito naljepšu Splićanku tog vremena, Desu Marović.
Posebna delikatesa večeri otvorenja je filmski kviz koji će upitnike o sedmoj umjetnosti i poznatim filmskim licima, postavljati od 22 sata, i to u kategorijama Čovjek koji je previše znao, Izgubljeni u prijevodu i Memento, a najbolji znalci mogu osvojiti vrijedne nagrade, Natjecatelji se, u timu s dva do četiri člana, za kviz mogu prijaviti u 20 sati, na licu mjesta u Kinu Europa.
Dokumentarni blok starta u 23 sata, s Tetom Lizom Branka Ištvančića, filmskog hommagea nedavno preminuloj legendi autentične narodne glazbe iz Međimurja, hrvatskoj Cesariji Evori, čiji je jedri glas prepun topline, izazivao sreću i suze, kao i nebrojeno puta ostavljao bez teksta. U Simplu autor Silvester Kolbas portretira grafitere i njihove kreativne procese koji tako šalju poruke društvu i sustavu, dok Bruna Bajić u Hrvatskoj rapsodiji – o Maksimu Mrvici, prati njegov strelovit uspjeh od talentiranog studenta klasične glazbe do megapopularnog crossover izvođača za kojim luduje cijeli svijet, a u filmu osim Maksima Mrvice govore i svi oni koji su zaslužni za njegov glazbeni razvoj i uspjeh. Zadnju klapu 'udarit će' Nenad Puhovski koji je, miksom dokumentarističkog eseja i stop-frame animacije u U potrazi za Šutejem zaronio u fantastičan i zastrašujući svijet Šutejevih mobila.
Za okorjele filmofile rezerviran je kasni termin u jedan sat poslije ponoći, kada je na redu najsvježiji trolist animiranih filmova za odrasle, hipermaštovit Proces Lucije Bužančić o liku koji nakon što se jednog jutra probudi kao slovo u tekstu, tijekom svih faza stvaranja animiranog filma, prolazi razne preobrazbe, zatim urnebesna romantična komedija Slatki snovi Dinka Kumanovića, u stilu nijemih filmova Charlieja Chaplina i klavirsku pratnju jazz legende Nevena Frangeša, te višestruko nagrađivani te vizualno očaravajući Crvenkapica Redux Danijela Žeželja, nastao prema klasičnoj dječjoj bajci gdje djevojčica s crvenom kapicom na putu k baki zaluta u napuštenu tvornicu u kojoj je dočeka neobičan grafit.
Za kraj 'noćne šihte' u 1:30 ostaje program novih medija recentnog datuma,  Jazz trilogy Željka Radivoja, filmska posveta pionirima hrvatskog art filma uz zvuke izvornog jazza koje su obožavali – Tomu Gotovcu, Mihovilu Pansiniju i Ivanu Ladislavu Galeti, te K-18 Zlatka Kopljara, koji kamerom uz šetnju kraj potoka i recital poezije u pozadini, propitkuje dvojbu američkog umjetnika Paula Theka – Nije li posao umjetnika da konstantno umjetnosti govori zbogom?

Bezvremenski dječji klasici za najmlađe u poslijepodnevnim terminima
Najraniji termin u 18 sati na Noći hrvatskog filma i novih medija rezerviran je za najmlađe koji će moći uživati u omiljenim animiranim i igranim filmovima za djecu što nas sve podsjećaju na sretno djetinjstvo, a tu su po mnogima najbolji dječji film ikad snimljen Vuk samotnjak s 'malim' Slavkom Štimcem u glavnoj ulozi koji putuje u Novu Gradišku, kao i prvi hrvatski film za djecu Duh u močvari Branka Ištvančića, koji vole i djeca i roditelji a moći će ga se pogledati u Otočcu. Za Dubrovnik je rezerviran Čarobnjakov šešir Milana Blažekovića, nastao prema rukopisu Sunčane Škrinjarić, o fantastičnim pustolovinama Čarobnjaka Štapića i njegovih prijatelja u borbi s carom Mrazomorom koji je svijet okovao ledom, a Sisak će ugostiti Anku, modernu dječju bajku Dejana Aćimovića, raskošan film koji je tek nedavno sišao s velikog platna domaćih kinodvorana, a jednu od uloga odigrao je i bivši francuski nogometaš Eric Cantona. Za klince i klinceze u Sisku i Dubrovniku koji žele znati više, obavezna preporuka je i Tajni laboratorij Nikole Tesle u režiji Brune Razuma,  crtić za 'moždane vijuge' o geniju koji u tajnom laboratoriju radi na svom najvažnijem izumu – robotu s ljudskim osobinama.

Dokumentarna filmska 'ogrlica' o biserima umjetnika koji su svojim sjajem zadužili Hrvatsku

Dokumentarna niša četvrte Noći hrvatskog filma i novih medija posvećena je umjetnosti i umjetnicima koji su svojim likom i djelom zadužili Lijepu našu, pa u Sisku gledatelje očekuje dokumentarni portret slavnog slikara i slikarstva naive uopće Ivan Lacković – Croata Antuna Vrdoljaka u kojem se pred očima gledatelja zbiva stvaralački čin – od prvih namaza boje do završavanja slike, te intimni autobiografski film Iza ogledala o nedavno preminuloj istaknutoj glumici i umjetnici Jagodi Kaloper koja i sama potpisuje režiju. Životni i slikarski put od siromašnog postolareva sina do omiljenog carskog portretista, jednog od najvećih hrvatskih i europskih slikara svog vremena, prati dokumentarac Bogdana Žižića Vlaho Bukovackoji će se prikazati u Dubrovniku, bližem susjedstvu njegova rodnog Cavtata, dok su u Novoj Gradiški svoje mjesto našli Irenino ogledalo u režiji Leona Rizmaula, uz spisateljicu Irenu Vrkljan, 'rekonstrukcija' dokumentarne serije Portreti i susreti,  te Umjetnost gline i vatreredatelja Ernesta Gregla iz 1983., izniman dokumentarno-animirani film snimljen metodom „sličicu po sličicu', kao novi doživljaj slikarstva na keramici akademske slikarice Ljerke Njerš. Šibenčani će imati priliku vidjeti autobiografski dokumentarni film Kamena gozba akademske kiparice Ivone Biočić Mandić, čije su sve skulpture taktilne. Film kronološki prati proces izrade kamenog namještaja u klesarskoj radionici, a iza kamere je bio Vedran Šamanović. Nova Gradiška će ugostiti  dokumentarni film  Milenijski Šime autora Ante Marića o 'tati Milenijske fotografije', Šime Strikomanu. Darovitošću uma i emocija Šime Strikoman "okom" svoje kamere otkriva nam vidljive i nevidljive ljepote i draži svakodnevnog života. Otkrićem Milenijske fotografije i tehnikom on dokazuje koliko je velika ljudska potreba pripadanja.

Kultni kratkometražni filmovi na velikom platnu
Posebna filmska poslastica četvrte Noći hrvatskog filma i novih medija su naslovi iz bogate kinematografske povijesti dalekih godina koji se rijetko mogu vidjeti na velikom platnu. Stručak kinotečnih naslova čine kratki crno-bijeli igrani film Moj stan u režiji Zvonimira Berkovića iz 1963. koji je bio nagrađen u Cannesu a koji će se moći vidjeti u Sisku i Dubrovniku, dok u Šibenik putuje digitalno restaurirani  satirični humoristični kratkiš Lakat, kao takav proslavljena hrvatskog redatelja Ante Babaje o svim ekstremnim oblicima karijerizma, odnosno 'laktarenja'. U srce Like, grad Otočac, putuje kratki filma Putovanje Bogdana Žižića iz 1972. s glumačkim legendama Fabijanom Šovagovićem i Ivicom Vidovićem, kao i Zameteni trag Borislava Benažića, dokumentarac o slikaru i kolekcionaru umjetnina Anti Topić Mimari, koji je svojedobno zabranila filmska cenzura te je skupljao prašinu punih dvadeset godina.  Na jugu Hrvatske, u Dubrovniku, prikazat će se film Proslava Sv. Vlaha u Dubrovniku, iz daleke 1930., kao svjedok vremena i tradicijskog običaja trodnevne duhovne pripreme u čast zaštitniku grada pod Srđom zapisanog na filmskoj vrpci. Autori filma nisu poznati, a spašenih sedam minuta bilježi rijeke ljudi koje su se slile na 'festi', kao i brojne značajne osobe iz crkvenog i društvenog kruga tog doba.

Projekcije recentnih igranih i dokumentarnih naslova nakon festivalskih premijera i najbolje od mladih filmaša

Osim vremeplova u filmsku prošlost, Noć hrvatskog filma u stopu prati i aktualne domaće uratke, koji se još nisu ohladili od festivalskih premijera te su pozitivno odjeknuli među kritikom i strukom, a daje i prostor mladim, perspektivnim filmašima čije vrijeme tek dolazi. U Sisak putuje nagrađivani Oni samo dolaze i odlaze,  najnoviji dokumentarni film Borisa Poljaka koji se snimao na splitskim Bačvicama. Plažapostaje poprište susreta dvaju suprotnih svjetova. Vraćajući se iz noćnog života, njome prolaze brojne grupice mladih na putu kući. Istovremeno, na plažu polako dolaze stariji ljudi, čiji dan tek počinje.Dubrovčani će se moći nasmijati uz kratkiš Siguran let redatelja Alda Tardozzija, urnebesnu komediju o obitelji koja se, preplašena mogućim nesrećama, na dalek put sprema u odvojenim avionima, koji je  pobjednik Kratke Pule na Pula film festivalu, ali i zamisliti uz potresan dokumentarac Slike iz života ratnika u režiji Silvija Mirošničenka, priču o velikom čovjeku i ratnom heroju vukovarske obrane – Ivanu Anđeliću – Doktoru, koja uz ovacije  redovito puni kinodvorane. Mlade snage vruće filmske robe brani svestrani 22-godišnjak Luka Duvančić s napetim filmom Jedno ubojstvo za van, nastao entuzijastično u nezavisnoj produkciji s grupom od 50 volontera, koji je premijeru doživio na Pula film festivalu, a repriza će se dogoditi u Novoj Gradiški na Noći hrvatskog filma, a ravno s Pule u Šibenik stižu i kratkiš u dalmatinskom duhu Med i mliko nadarenog studenta Marka Jukića, nagrađenog i na ZFF-u u programu Kockice, šarmantnu filmsku minijaturu o dvojici prijatelja i jednoj baki koji pokušavaju 'preživjeti' užeglo splitsko ljeto. 'Tata Milenijske fotografije', Šime Strikoman, rođeni Vodičanin, u Šibeniku će na najduljoj Noći filmskih domaćica predstaviti hvaljeni društveno angažirani dokumentarac Hoću i mogu – Made in Šibenik,  nastao u povodu deset godina djelovanja Centra za socijalnu inkluziju Šibenik koja pomaže osobama s intelektulanim teškoćama da se uklope u normalan život.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.
Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan!
Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.
Noć hrvatskog filma i novih medija 2017. je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Havc-a, Turističke zajednice grada Zagreba, HBOR -a, HEP-a, grada Dubrovnika, i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Sve dodatne informacije potražite na službenim web stranicama manifestacije i službenom Facebook Pageu.
www.noc-filma.hr

Potpun program manifestacije i sve potrebne materijale možete preuzeti pod rubrikom PRESS.
Ovdje se može preuzeti "TRAILER - VIDEO NAJAVA": https://vimeo.com/237004571
Ovdje se mogu preuzeti fotografije iz filmova:
https://www.dropbox.com/sh/b7922n0z3x9ng5g/AABvgDNecBtb_hlF4s07WT2-a?dl=0

Svečano otvorena treća „Noć hrvatskog filma i novih medija“

Ljubitelje filma diljem Lijepe Naše i inozemstva jučer je pred velika platna kino dvorana dovela treća 'Noć hrvatskog filma i novih medija'. Ujedinjeni u jednoj filmskoj noći, građani Hrvatske imali su priliku pogledati više od 100 filmova koji su obilježili domaću kinematografiju, a svečano otvorenje održalo se u zagrebačkom kinu Europa koje se popunilo gotovo do posljednjeg mjesta, dok je ovaj put najviše iznenadio velik odaziv mlađih generacija, osobito školskih i studentskih godišta.

Uvertira u treću Noć posvećenu samo domaćoj sedmoj umjetnosti bio je koncert „Putovanje filmskom glazbom“ s nizom poznatih glazbenih numera koje su nas podsjetile na filmove uz koje smo odrastali, a izveo ga je zbor "Capella Odak" pod vodstvom dirigentice Jasenke Ostojić koja je zaslužna i za aranžmane. Publiku su posebno razdragali solisti Zagrebačkih dječaka koji su za izvedbu nezaboravne pjesme „Kad se male ruke slože“ Arsena Dedića iz filma „Vlak u snijegu“ nagrađeni gromoglasnim pljeskom. Uz omiljene glumce i kadrove iz filmova našeg djetinjstva što su se vrtjeli na velikom ekranu i taktove glazbe koju je publika nerijetko pratila dlanovima i pjevušenjem, cijela je dvorana odisala posebnom atmosferom.

Nakon što su nazočne pozdravili zamjenica ministra kulture RH, Ana Lederer, i umjetnička voditeljica manifestacije i redateljica Irena Škorić, započeo je koncert "Putovanje filmskom glazbom", a zatim i izbor najboljih hrvatskih filmova.

Projekcije u kinu Europa započele su miksom filmova 'vintage' godišta no vječne kvalitete, pa su gledatelji uživali u filmovima „Komadić savske sezone“ Oktavijana Miletića, „uzbudljivoj filmskoj razglednici“ razdraganih kupača na Savi, animiranom klasiku „Surogat“, jedinom hrvatskom filmu oskarovskog sjaja redatelja Dušana Vukotića, o šarenom napuhanom ambijentu plaže gdje se rađa jedna zanosna ljubav, zatim canneskom laureatu „Moj stan“ Zvonimira Berkovića, urnebesnoj „Ljubavi“ u režiji Ante Babaje o zgodama i nezgodama Amora koji (po)gađa nevine svojim strelicama, kao i filmu „Halo Munchen“ Krste Papića iz 1968. o gastarbajterima povratnicima u zaleđu Dalmatinske zagore. Nakon kratke pauze Zagrepčani i ostali gosti imali su priliku pogledati film posvećen njihovu voljenom gradu, dokumentarac „Trg/20. stoljeće na filmu“ redatelja Hrvoja Juvančića, „filmski kaledioskop“ esencijalnih kadrova Trga bana Jelačića tijekom 20. stoljeća, kao i nenadmašni domaći klasik „Tko pjeva zlo ne misli“ Kreše Golika, koji je u kino Europa privukao publiku svih generacija, koja se još jednom prepustila (ne)zgodama gospona Fulira te poslije projekcije čekala u redu za 'selfije' kraj živopisnog plakata iz istoimenog filma u foajeu kina gdje su bili izloženi i drugi plakati iz najpopularnijih domaćih filmova iz bogate povijesti, poput Ronda, Ciguli Miguli, Lisinskog, Bitke na Neretvi…

Treću Noć hrvatskog filma i novih medija posjetile su i podržale brojne osobe iz javnog, društvenog i kulturnog života Zagreba, među ostalim Ivo Josipović, Goran Grgić, Ana Lederer, Jelena Perčin, Matija Prskalo, Ksenija Pajić, Nikša Kušelj, Mara Bratoš, Robert Mareković, Boško Picula, Ankica Dobrić, Branko Ištvančić, Ivana Šojat, Jura Gašparac, Kristina Krepela, Mladen Čutura, Ivan Livaković, Erna Rudnički, Asim Ugljen, Hrvoje Juvančić, Sandro Đukić, Ante Krstulović...

„Potaknuti mnoštvom posjetitelja, i to ne samo u zagrebačkom kinu Europa, nego i u Sisku, Sinju, Pakracu, Vodicama i Hrvatskoj Kostajnici, kao i gradovima izvan Lijepe naše, posebno u Njemačkoj i Srbiji, nadamo se da će sljedeće godine "Noć hrvatskog filma i novih medija" zaživjeti u svakom gradu i mjestu gdje je nekad postojalo kino" – izjavila je umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić nakon uspješno održane Treće Noći hrvatskog filma i novih medija koja je okupila najviše posjetitelja dosad.

PROGRAM SVEČANOG OTVORENJA U KINU EUROPA – BESPLATNO!
Svečano otvorenje u petak u kinu Europa uz glazbenu kulisu iz najboljih domaćih filmskih klasika

Treća Noć hrvatskog filma i novih medija održat će se ovaj petak 7. listopada, i to u Zagrebu, Sisku, Pakracu, Sinju, Vodicama i Hrvatskoj Kostajnici, kao i kino dvoranama preko granice, i to Subotice, Stuttgarta, Sonte, dalekog Aucklanda u Novom Zelandu te brojnih drugih.

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Tomislav Gregl - selektor za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt. Svečano otvorenje manifestacije "Noć hrvatskog filma i novih medija" će se održati u petak 7.10. u zagrebačkom kinu Europa s početkom u 21 sat. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Gledatelje će kroz program voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Jelena Perčin.

"Noć" će otvoriti koncert 'Putovanje filmskom glazbom' u izvedbi pjevačkog zbora Cappella Odak pod vodstvom dirigentice Jasenke Ostojić koja je i autorica aranžmana skladbi iz filmova, a kao gosti nastupit će i solisti Zagrebačkih dječaka uz instrumentalnu pratnju, koji će publiku odvesti do dobro poznatih melodija i najdražih kadrova iz bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele

Filmski program u 21.30 u Kinu Europa otvara mix filmova, možda vintage godišta no vječne kvalitete, „Komadić savske sezone“ Oktavijana Miletića, digitalno restaurirana „uzbudljiva filmska razglednica“ razdraganih kupača na Savi zatečenih tijekom ljetne sezone 1927., „Surogat“ oskarovskog sjaja redatelja Dušana Vukotića, o šarenom napuhanom ambijentu plaže gdje se rađa jedna zanosna ljubav, pa ljubomora i osveta, što neminovno vodi do tragedije, zatim canneski laureat „Moj stan“ Zvonimira Berkovića, urnebesna „Ljubav“ u režiji Ante Babaje o zgodama i nezgodama Amora koji (po)gađa nevine svojim strelicama s okusom ljubavi, kao i „Halo München“ Krste Papića iz 1968. o gastarbajterima povratnicima koji u zaleđu Dalmatinske zagore grade kuće trokatnice i zveckaju ključevima skupocjenih automobilima te pritom izazivaju jal dječurlije i lokalaca.

Zahtjevniji će filmofili doći na svoje u 22.30 kada je na rasporedu eksperimentalno-dokumentarni film ‘Trg/20. stoljeće na filmu“ redatelja Hrvoja Juvančića koji je recikliranjem fragmentiranih filmsko-arhivskih materijala, u razdoblju od čak 66 godina, te istražujući redateljske i scenarističke mogućnosti, stvorio „filmski kaledioskop“ esencijalnih kadrova Trga bana Jelačića tijekom 20. stoljeća koji plijene raznolikošću i minucioznošću, kao i jedinstvenom estetikom.

Nakon 'filmskog šećera na kraju', nenadmašnog klasika „Tko pjeva zlo ne misli“ Kreše Golika koji će se samo za ovu priliku vrtiti s 35mm filmske vrpce, filma čiji uspjeh i utjecaj suvremeni hrvatski autori još nisu uspjeli dosegnuti, one noćne ptice očekuje blok novih medija novijeg datuma modernih hrvatskih autora, među ostalim „Jezero“ Gorana Škofića, „Borne by the Birds“ Marka Tadića, „Odessa“ Dalibora Martinisa, „K-16“ Zlatka Kopljara, „Grad od čelika – sjećanje na djetinjstvo“ Matije Debeljuha, a 'ženske boje' brani autorica Petra Kovačić s petominutnim filmom „Odlazak“.

Ulaz na svečano otvorenje u Zagrebu u Kinu Europa je slobodan, a poslije programa publiku očekuje prigodan domjenak u foajeu kina gdje se mogu prepustiti ugodnom druženju i filmskim temama.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje. Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.

Sve dodatne informacije i materijale potražite pod rubrikom PRESS i na službenoj Facebook stranici.

NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA 2016. – gledajmo domaće :)
Noć posvećena hrvatskom filmu paralelno u Hrvatskoj i inozemstvu

ZAGREB – SISAK – VODICE – SINJ –PAKRAC – HRVATSKA KOSTAJNICA
SUBOTICA – SREMSKA MITROVICA – STUTTGART – MAINZ – AUCKLAND (NOVI ZELAND)

Sad već tradicionalno, jedna je večer u godini rezervirana samo i jedino za najbolje hrvatske filmove od početaka domaće kinematografije pa sve do danas, a ove će godine treća Noć hrvatskog filma i novih medija zavladati kinima Lijepe naše u petak 7. listopada, i to u Zagrebu, Sisku, Pakracu, Sinju, Vodicama i Hrvatskoj Kostajnici, ali i na kino platnima Subotice, Stuttgarta, Mainza, Sremske Mitrovice, dalekog Aucklanda u Novom Zelandu te brojnih drugih.

U samo jednoj večeri, odnosno noći, jer program vrata otvara u 18 sati, a traje do duboko u noć, publika će moći, sasvim besplatno, uživati u uratcima pionira domaćeg filma, i to u svim filmskim rodovima, od nezaboravnih dječjih klasika koje je poseban gušt i nezaboravno iskustvo ponovno doživjeti u restauriranom obliku na velikom ekranu, pa do vrlo impresivnih novih medija i animiranog filma, dobrih dokumentaraca te najpopularnijeg žanra kratkih i dugometražnih igranih filmova.

Putovanje nezaboravnom filmskom glazbom na svečanom otvorenju u kinu Europa

Treću Noć hrvatskog filma i novih medija svečano će u zagrebačkom kinu Europa u 21 sat otvoriti koncert 'Putovanje filmskom glazbom' u izvedbi pjevačkog zbora Capella Odak pod vodstvom dirigentice Jasenke Ostojić koja je i autorica aranžmana skladbi iz filmova, a kao gosti nastupit će i solisti Zagrebačkih dječaka uz instrumentalnu pratnju, koji će publiku odvesti do dobro poznatih melodija i najdražih kadrova iz bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Tko pjeva zlo ne misli, Servantesa iz Malog Mista, Stele i dr. Program svečanog otvorenja vodit će jedno od omiljenih lica s TV-ekrana, glumica Jelena Perčin.

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Tomislav Gregl – selektor za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

Filmski program u 21.30 u Kinu Europa otvara raznovrsni mix filmova, možda vintage godišta no vječne kvalitete Komadić savske sezone Oktavijana Miletića, „uzbudljiva filmska razglednica“ razdraganih kupača na Savi zatečenih tijekom ljetne sezone 1927., Surogat oskarovskog sjaja redatelja Dušana Vukotića, o šarenom napuhanom ambijentu plaže gdje se rađa jedna zanosna ljubav, pa ljubomora i osveta, što neminovno vodi do tragedije, zatim canneski laureat Moj stan Zvonimira Berkovića, urnebesna Ljubav u režiji Ante Babaje o zgodama i nezgodama Amora koji (po)gađa nevine svojim strelicama s okusom ljubavi, kao i Halo München Krste Papića iz 1968. o gastarbajterima povratnicima koji u zaleđu Dalmatinske zagore grade kuće trokatnice i zveckaju ključevima skupocjenih automobilima i izazavaju jal dječurlije i lokalaca.

Zahtjevniji će filmofili doći na svoje u 22.30 kada je na rasporedu eksperimentalno-dokumentarni film Trg/20. stoljeće na filmu redatelja Hrvoja Juvančića koji je recikliranjem fragmentiranih filmsko-arhivskih materijala, u razdoblju od čak 66 godina, te istražujući redateljske i scenarističke mogućnosti, stvorio „filmski kaledioskop“ esencijalnih kadrova Trga bana Jelačića tijekom 20. stoljeća koji plijene raznolikošću i minucioznošću, kao i jedinstvenom estetikom.

Nakon 'filmskog šećera na kraju s 35 mm vrpce', nenadmašnog klasika Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, film čiji uspjeh i utjecaj suvremeni hrvatski autori još nisu uspjeli dosegnuti, one noćne ptice očekuje blok novih medija novijeg datuma modernih hrvatskih autora, među ostalim Jezero Gorana Škofića, Borne by the Birds Marka Tadića, Odessa/Stairs/1925/2014 Dalibora Martinisa, K-16 Zlatka Kopljara, Grad od čelika – sjećanje na djetinjstvo Matije Debeljuha, a 'ženske boje' brani autorica Petra Kovačić s petominutnim filmom Odlazak.

Bezvremeni klasici dječjeg filma za najmlađe u poslijepodnevnim terminima

Najraniji termin u 18 sati, prije crtića i vremena za ići na spavanje, rezerviran je na Noći hrvatskog filma i novih medija za najmlađe, koji će moći uživati u omiljenim animiranim i dječjim igranim filmovima, poput priče s najljepšim porukama o dobroti, prijateljstvu i crvenim čizmicama u najnovijoj verziji Šegrta Hlapića redatelja Silvija Petranovića, zatim po mnogima najbolji dječji film ikad snimljen Vuk samotnjak s 'malim' Slavkom Štimcem u glavnoj ulozi, kao i najpopularniji dječji film s ovih prostora Vlak u snijegu, sa svojom legendarnom pjesmicom „Kad se male ruke slože, sve se može“. Osobita preporuka za 'klince i klinceze koji žele znati više', svakako su jedini Oscarom nagrađeni film Surogat Dušana Vukotića, bajkovito-poučan Guliver istaknutog suvremenog hrvatskog animatora Zdenka Bašića, kao i nostalgični dokumentarac Dragi Lastane! Irene Škorić, koji napokon otkriva 'dugo čuvanu tajnu' tko se krije iza imena simpatičnog Lastana kojem su se povjeravale generacije i generacije pubertetom 'uzdrmanih' tinejdžera.

U Dalmaciji najjači naslovi perspektivnih mladih filmaša

Grad Vodice u Noći hrvatskog filma i novih medija ugostit će najsvježije uratke trolista mladih i uspješnih hrvatskih sineasta iz Dalmacije, redateljice Brune Bajić, poznate po izvrsnom dox-portretu pijanista svjetskog glasa Maksima Mrvice, zatim scenarista i redatelja Ivana Perića, koji je pažnju javnosti privukao pobjedom na svjetskom izboru najboljeg turističkog filma koji je Hrvatskoj donio za promotivni film The heart of Adriatic te redatelja Jure Pavlovića koji je dobio Europsku filmsku nagradu za svoj kratkometražni film Piknik, dirljivu priču o problematičnom odnosu sina i oca koji je u zatvoru, a prikazuje se u Vodicama u 21.15.

U 20 sati slijedi ambiciozan i impresivan dugometražni film Sirene i krikovi koji je Ivan Perić snimio na splitskim ulicama u jednom kadru skidajući masku grada koji zbog krize i kriminala neumitno propada, kao prvi film takve vrste u Hrvatskoj, koji je bio prijavljen i za Guinessovu knjigu rekorda.

Za kraj večeri veliki ekran preplavit će 'veliko plavetnilo' u kojem će nas, u edukativno-dokumentarnom tonu, redateljica i kći kapetana Bruna Bajić u filmu Modri kavez pobliže upoznati sa životom pomoraca i njihovih obitelji, koje je ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo, a svoj su trag ostavili diljem svijeta.

Jake snage nezavisnog filma u Sisku

U Sisku gledatelje također očekuje uzbudljiv program, među ostalim, dugometražni prvijenac Zbog tebe redatelja Anđela Jurkasa koji je na rasporedu u 20 sati, nezavisni film skromnoga budžeta ali velikog odjeka, koji je otkad je ljetos prikazan pretpremijerno u Zagrebu, a zatim ušao i u glavnu konkurenciju Vukovar film festivala, koji publiku istovremeno i zabavlja i 'zamišlja' najviše zbog „nepodnošljive lakoće zezanja. Sedam priča o ljubavi, prijateljstvu, osjećajima, Balkanu i ljudima uhvaćenima u momentu, okupilo je impresivnu plejadu hrvatskih glumaca predvođenih Leonom Paraminski, Natašom Janjić, Iskrom Jirsak i Markom Cindrićem, a filmske su minijature ostvarili i popularni hrvatski pjevač Urban i komičar Ivan Šarić.

Večer u 22.30 zatvara intimni dokumentarac Slobodni redatelja Tomislava Žaje, koji svojim svjedočanstvima pojedinaca što nakon povratka iz institucija na toliko željenu slobodu pokušavaju vratiti svoj život i ostvariti snove, ide do kraja i pogađa ravno u srce. Iako u potrazi za slobodom, taj je dox 'okovan' pohvalama kritike te ovjenčan značajnom nagradom na Venice film weeku ovog proljeća.

Digitalno restaurirano filmsko blago na Noći hrvatskog filma

Posebna filmska poslastica treće Noći hrvatskog filma nesumnjivo su naslovi iz naše bogate kinematografske povijesti dalekih godina, za koje se vrlo rijetko ukaže prilika da ih se prisjetimo uz 'punokrvni doživljaj filma' koji nam omogućuje suvremena tehnologija, odnosno digitalna restauracija. U kinotečnoj lepezi programa Noći gledatelji će, vjerojatno mnogi i prvi put, vidjeti primjerice prvi hrvatski zvučni film Šešir Oktavijana Miletića iz daleke 1937. u kojem je šešir šarmantno prikazan kao predmet koji služi za različite svrhe i elegantan je u svako vrijeme, zatim kratki crno-bijeli igrani film Moj stan u režiji Zvonimira Berkovića iz 1963. nagrađen u na Filmskom festivalu u Cannesu, kao i vrlo originalan film Ljubav proslavljena hrvatskog redatelja Ante Babaje, u kojem Amor krstari gradom i svojim strelicama pogađa i muškarce i žene izazivajući pritom razne komične preokrete. Prikazat će se i najstariji zapis na filmskoj vrpci o slavnoj viteškoj igri, „Sinjska alka“ iz 1921., prikazu ponositih Alkara u žaru nadmetanja te njihove flambojantne publike koja ih vjerno prati i za njih navija, zatim živopisan prikaz djelića sezone kupanja na rijeci Savi u filmu Komadić Savske sezone Oktavijana Miletića iz 1927. koji prati sve ljetne radosti kupača poput skakanja, vježbanja, sunčanja i zgodnih djevojaka izloženih suncu i pogledima. Digitalno restaurirana kopija dokumentarnog filma slavnog Krste Papića iz 1972. Specijalni vlakovi, portret jednog gastarbajtera na njegovu putu u Njemačku s nadom u bolji život, i na Noći hrvatskog filma i novih medija putuje izvan granica Hrvatske, i to u Mainz i Stuttgart.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ULAZ NA SVA DOGAĐANJA POTPUNO JE BESPLATAN!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.

Sve dodatne informacije potražite na službenim web stranicama manifestacije i službenom Facebook Pageu.

www.noc-filma.hr

Najava manifestacije 2016

"Dalibor Martinis iz 2077. može biti bilo tko"

Razgovor vodila Leila Topić

Ukoliko treba tražiti povod za razgovor s uvijek zanimljivim multimedijskim umjetnikom Daliborom Martinisom, onda su to dva velika projekta koje sprema za 2016. godinu. Riječ je izložbi naslovljenoj „Data recovery“, planiranoj za konac sljedeće godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti kao i izložbi u travnju, specijalno osmišljenoj za Umjetnički paviljon radnog naziva „Request_reply.DM2077“. U sklopu tog projekta, Martinis pretvara izložbeni prostor Umjetničkog paviljona u jedinstveni audio-vizualni ambijent u kojem će se projicirati dvadeset kratkih eksperimentalnih filmova snimljenih u posljednje dvije godine. Posrijedi je svojevrstan nastavak dijaloga umjetnika sa samim sobom u kojemu Martinis oblikuje odgovore u formi kratkih filmova nepovezanih narativnim slijedom a koji su nastali kao odgovor na unaprijed smišljena Martinisova pitanja. Pri tom su pitanja ponekad retorička, ponekad upućuju na prirodu našeg svijeta, umjetnikovu svijest ili mogućnosti promjena društvenih poredaka. Filmovi su snimani na lokacijama diljem planeta: od Rio de Janeira i Pariza, preko Sjedinjenih Američkih Država do Ukrajine. Oni su ponekad duhoviti, ponekad društveno angažirani, problematiziraju univerzalna ljudska pitanja ili su pak krajnje osobni, ali zahvaljujući Martinisovoj vještini komuniciranja s publikom, odnosno prepoznatljivoj vizualnoj estetici, uvijek odmiču gledatelja iz zone ugode i potiču na razmišljanje. Pomoću oba projekta Dalibor Martinis kroz teorijsko propitivanje i analizu medija eksperimentalnog filma problematizira samu društvenu praksu proizvodnje značenja i smisla te proizvodnje i potrošnje vrijednosti u kontekstu svijeta medijske realnosti.

Treba li raditi dokumentarne filmove?

Branko Ištvančić

Čini se, kako je u današnje vrijeme, sasvim normalno za očekivati da svaki mladi čovjek, koji se želi baviti filmom, u prvom redu, želi raditi samo jedno, a to je igrani film – jer, to je nešto najviše što čovjek može raditi kad se bavi filmom. Tako je o tome mislio i Zoran Tadić. Još kao mlad čovjek, uopće nije ni pomišljao na dokumentarce, odmah je mislio na igrane filmove. Štoviše, mislio je na velike igrane filmske trilogije, tetralogije, priželjkivao je samo jedno – raditi igrani film. Dokumentarac je bio samo na rubu njegova redateljskog interesa. Ali, kako je kasnije shvatio, pao je u vodu i naučio plivati. Prateći razvojni put jednog takvog filmskog redatelja, ne može se zaobići interregnum jednog autora u njegovom realizacijskom opusu sve do svog igranog prvijenca. Za Tadića to je bilo pitanje prihvaćanja onog što mu je dostupno, a to su dokumentarci i mogućnost ostvarivanja samo neke “tiše” karijere. Pa, kad kaže da je, u stvari, “dokumentarcu prišao kao nužnom zlu” u etapi do igranog filma, nije mu bilo žao što se bavio dokumentarcem, jer je, radeći dokumentarce, u stvari, “otkrivao općenito prirodu filmskog posla i dokumentaristiku uopće, a na svoj način time i film”. Tvrdnja jednog od najpoznatijih predstavnika novog vala redatelja Jean Luc Godard kako svaki igrani film teži biti dokumentarnim, a svaki dokumentarni – igranim, jedno je od glavnih načela kada se radi o postizanju uvjerljivosti na filmu, a i biti filma uopće...

Svečano otvorena druga "Noć hrvatskog filma i novih medija'

Ljubitelje filma u devet gradova Lijepe Naše ove je subote pred velika platna 14 kinodvorana dovela 'Noć hrvatskog filma i novih medija'. Ujedinjeni u jednoj filmskoj noći, građani Hrvatske su imali priliku pogledati više od 150 filmova koji su obilježili domaću kinematografiju, a svečano otvorenje odvilo se u zagrebačkom kinu Europa.

Uz pobjednički marš na zvuke nezaboravnog soundtracka filma 'Bitka na Neretvi', i niza glazbenih numera koje su nas podsjetile na filmove uz koje smo odrastali, ansambl Acoustic Project pod dirigentskom palicom Krešimira Batinića, uveo nas je u drugu 'Noć' posvećenu sedmoj umjetnosti., zajedno s Ksenijom Pajić, voditeljicom programa. Nakon što su nazočne pozdravili pomoćnica ministra kulture RH, Tamara Perišić, i umjetnička voditeljica manifestacije i redateljica Irena Škorić, započeo je koncert "Melodije velikog ekrana", a zatim i izbor najboljih hrvatskih filmova.

Projekcije u kinu Europa započele su jedinim hrvatskim filmom nagrađenim Oscarom, animiranim klasikom 'Surogat' Dušana Vukotića, nakon kojega su gledatelji uživali u dojmljivom kolažu kratkih filmova iz 30-tih i 40-tih prošlog stoljeća koji su ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba i Dalmacije ugodno iznenadili, kao i prvi hrvatski zvučni filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937, te digitalno restaurirano Ogledalo Ante Babaje u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja. Nakon pauze, film "Yulia" , prvi i jedini biografski film o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, redatelja Jakova i Dominika Sedlara, doživio je svoju hrvatsku premijeru.

Projekcije su se nastavile do kasno u noć, kao i u svakom gradu uključenom u manifestaciju, a valja spomenuti i filmsku tribinu "Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa?" pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, koja je dovela do žustre rasprave među sudionicima (redatelji Veljko Bulajić, Jakov Sedlar, Vinko Grubišić, filmski kritičar Krešimir Košutić).

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, i stručni suradnici, Borivoj Dovniković -Bordo, Tomislav Gregl, Branko Ištvančić i Leila Topić, sakupili su ono najbolje od domaće kinematografije, i sastavili specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

„Potaknuti mnoštvom posjetitelja, ne samo u zagrebačkim kinima, nego i u Splitu, Sisku, Osijeku, Kutini, Puli, Velikoj Gorici, Hrvatskoj Kostajnici i Dubrovniku, nadamo se da će sljedeće godine "Noć hrvatskog filma i novih medija" zaživjeti u svakom gradu i mjestu gdje je nekad postojalo kino" – izjavila je umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić nakon što je zadnja projekcija završena.

PROGRAM SVEČANOG OTVORENJA U KINU EUROPA – BESPLATNO!

Druga 'Noć hrvatskog filma i novih medija' održati će se u subotu, 6. lipnja 2015., i to u 9 gradova (Zagreb, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Sisak, Kutina, Velika Gorica i Hrvatska Kostajnica) i 14 kino dvorana.
Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Borivoj Dovniković – Bordo i Tomislav Gregl - selektori za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, Leila Topić - selektorica za nove medije, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

Svečano otvorenje manifestacije "Noć hrvatskog filma i novih medija" će se održati 6.6. u zagrebačkom kinu Europa s početkom u 20 sati. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Gledatelje će kroz program voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Ksenija Pajić. Na početku će glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe na koncertu "Melodije velikog ekrana" 'zaploviti' vrhunski ansambl Acoustic Project, kada ćemo se uz najdraže kadrove i dobro nam znane melodije, u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića, moći prisjetiti bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Glembajevih, Malog mista, Sinjeg galeba, Bitke na Neretvi, Baltazara, Čudesne šume, Ciguli Miguli, Kužiš stari moj, Breze, Tko pjeva zlo ne misli, Vatroslava Lisinskog, U gori raste zelen bor i drugih.

NAJBOLJE OD HRVATSKE ANIMACIJE, KRATKOG IGRANOG I DOKUMENTARACA

Uz projekciju jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog filma - Surogat - goste očekuje i dojmljivi kolaž kratkih filmova iz prve polovice prošlog stoljeća koji će ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba i Dalmacije sigurno ugodno iznenaditi, kao i prvi hrvatski zvučni filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937, te digitalno restaurirano Ogledalo Ante Babaje u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja, te popularni animirani filmovi koji su ostvarili velik uspjeh na domaćim i inozemnim filmskim festivalima.

Hrvatska premijera „biografije na filmu“ Yulije Tymoshenko

Riječ je o hrvatskoj premijeri filma Yulia, prvog i jedinog biografskog filma o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, ikoni Narančaste revolucije. Film koji već sada budi velik interes redateljski potpisuje obiteljsko-redateljski duet, Jakov i Dominik Sedlar, koji su osim nikad viđenih materijala 'pogleda izbliza' u njen život iza medijskih kulisa, za iskrene komentare pridobili i Vaclava Havela te Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante. Tu su i legendarni dokumentarni filmovi doajena dokumentarnog filma, Moj prvi radni dan Miroslava Mikuljana o vječnoj temi - traženju prvog posla bez iskustva, Koliko to vrijedi Kreše Golika o kondukteru tramvaja iz 1969., te pomalo zaboravljeni Rubne slike gladi Nenada Puhovskog, jedan od rijetkih, ako ne i jedini dokumentarni film koji se bavio fenomenom gladi kao pokazatelja teških socijalnih uvjeta dijela stanovnika Zagreba ne tako davne 1989. godine... Za kraj dokumentarnog bloka tu je jedan od rijetko viđenih filmova, Oslobođenje Zagreba Branka Marjanovića iz 1945.

U ponoć će posjetitelji kina Europa imati priliku pogledati jedan od hrvatskih filmskih klasika, Transatlantic Mladena Jurana, prvi hrvatski film snimljen u Americi, s vječnom temom hrvatskog 'trbuha za kruhom', i sudjelovanjima na A-festivalima, budi znatiželju jer glavnu ulogu ima Melita Jurišić, danas zvijezda Mad Maxa, koja glumi uz bok Charlize Theron.

NOVI MEDIJI

Na pitanje Što je medijska umjetnost? zapravo je nemoguće dobiti precizan ili jednoznačan odgovor. Razloga je mnogo upravo zbog teškoća prilikom određivanja što je novo u sve bržem razvoju tehnologija i medija.
U dvorani Muller kina Europa od 22,30 sati prikazivati će se recentni radovi autora (Dalibor Martinis, Boris Cvjetanović, Matija Debeljuh, Boris Greiner i dr.) koji se kritički odnose prema vlastitom mediju. I ove godine zastupljeni su autori različitih generacija i raznovrsnih autorskih pristupa unutar video odnosno filmske umjetnosti poštujući naravno i nametnuta nam ograničenja.

FILMSKA TRIBINA: Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa

Vođeni prošlogodišnjom žustrom debatom na temu hrvatskog filma između umjetnosti i publike u kojoj je palo mnoštvo teških riječi, ali se našlo i nekoliko istomišljenika, ove će se godine, pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, raspravljati o financiranju koprodukcija u domaćoj kinematografiji. Filmske koprodukcije su sinergija umjetničkog rada te kulturnih i financijskih interesa svih angažiranih strana, ali i područje koje i dalje izaziva različite dvojbe. Na koji su način dosad realizirane koprodukcije u kojima je sudjelovala hrvatska kinematografija, poglavito s kinematografijama susjednih država? Jesu li se ovi projekti isplatili, i u umjetničkom, i u financijskom smislu? Jesu li ostvarene koprodukcije bile u korist svih strana ili je neka od njih ipak slabije prošla? Koja je općenito budućnost filmskih koprodukcija u Europi i svijetu?

Sudjeluju: redatelj Veljko Bulajić, redatelj Jakov Sedlar, filmski kritičar Krešimir Košutić, redatelj i direktor Jadran filma Vinko Grubišić i Sanja Ravlić, bivša umjetnička savjetnica za Filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom u HAVC-u.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.

'NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA DILJEM LIJEPE NAŠE'
Hrvatska premijera filma Yulia Jakova i Dominika Sedlara te zagrebačka filma Sveci Ivana Perića sa žestokim glumačkim duom, Anom Gruicom i Vucom

Druga 'Noć hrvatskog filma i novih medija' održati će se u subotu, 6. lipnja 2015., i to u 9 različitih gradova (Zagreb, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Sisak, Kutina, Velika Gorica i Hrvatska Kostajnica) i 14 kino dvorana. U jednoj će se večeri i noći prikazati više od 150 filmova - počevši od zagrebačke premijere filma Sveci, splitskog redatelja i scenarista Ivana Perića, u kojem uloge tumače i egzotična Ana Gruica te drčni Siniša Vuco koji naravno glumi sam sebe, a za glazbene je partiture zaslužan bend Kuzma i Shaka Zulu. Lepršava mediteranska komedija iz splitskog predgrađa s mirisom mora i indie estetikom, uz dašak nostalgije, vraća u 90-e kada tri nerazdvojna prijatelja pokušavaju sitnim kriminalom spasiti svoju egzistenciju, a na rasporedu je u 24 sata u dvorani 1 zagrebačkog Cineplexxa Centra Kaptol.

Obožavani dječji filmovi za najmlađe u popodnevnom terminu

U prvom dijelu programa posebna je pažnja posvećena klincima i klincezama koji umjesto crtića prije Dnevnika na TV-u, te subote mogu uživati u omiljenim animiranim i igranim filmovima za djecu i prije spavanja zavaljeni u fotelje kina pogledati novog Šegrta Hlapića, Čudesnu šumu, Muhu Zunzu, Čarobnjakov šešir, Vlak u snijegu, Vuka samotnjaka, Kravu na mjesecu, Baltazara, prvi hrvatski film za djecu Duh u močvari, kao i simpatični Duh babe Ilonke iz novije produkcije, te proslavljeni hrvatski dječji film Izgubljena olovka iz 1960. godine, prikazan u Veneciji gdje je ovjenčan Zlatnim lavom i Cannesu gdje se smjestio u laskavih top deset najboljih dječjih filmova svih vremena.

Žanrovski miks i filmski program specifičan za svaki grad - besplatno

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Borivoj Dovniković – Bordo i Tomislav Gregl - selektori za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, Leila Topić - selektorica za nove medije, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

U raznovrsnom filmskom miksu, u jednoj noći imati ćemo priliku vidjeti neka posebna ostvarenja koja se nema tako često prilike vidjeti na kino-platnima poput 13 digitalno restauriranih filmskih klasika (Kameni horizonti, Posljednji podvig diverzanza Oblaka, Pad Italije, Plavi 9, Carevo novo ruho, Ambasador…), jednog od najgledanijih domaćih filmova u povijesti, Tko pjeva zlo ne misli, kao i prvog hrvatskog zvučnog filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937., a tu su još i najznačajniji dokumentarci domaće kinematografije, program digitalno restauriranih kratkih filmova Ante Babaje (Ogledalo, Nesporazum, Jury, Ljubav) u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja, te popularni animirani filmovi koji su ostvarili velik uspjeh na domaćim i inozemnim filmskim festivalima. Tu su i bezvremenski domaći hitovi koji se i dan-danas s jednakim guštom i žarom gledaju (Vlak u snijegu, Breza, Sinji galeb…) te nekoliko ekskluzivnih premijernih projekcija (Yulia, Sveci).

Cijeli je program, koji traje od 18 sati do 2 sata u noći i tematski je prilagođen svakom pojedinom gradu, za sve posjetitelje besplatan, a u jednoj će se noći 'odvrtjeti' više od 150 filmova.

Zagrepčani će najbolje hrvatske filmove moći gledati na 5 različitih lokacija - Kino Europa (Velika dvorana i Dvorana Muller), Cineplexx Centar Kaptol, KIC, a tu su i posebni programi u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad te Kinu Gorica u Velikoj Gorici. U Dubrovniku, filmovi će se vrtjeti u Kinu Sloboda i Dvorani Visia, u Puli u Kinu Valli, u Splitu u Cineplexxu City Centra One, u Osijeku u Kinu Urania, u Sisku u Domu kulture 'Kristalna kocka vedrine', u Hrvatskom Domu u Hrvatskoj Kostajnici, u Kutini u kinu Moslavina.

Vremeplov filmske glazbe na svečanom otvorenju u Kinu Europa

Svečano je otvorenje zakazano za 20 sati u Kinu Europa u Zagrebu koje je svojom ambijentalnošću i 'duhom dobrih starih vremena' idealno za poseban program te večeri kojim će goste voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Ksenija Pajić. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Na početku će glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe na koncertu "Melodije velikog ekrana" 'zaploviti' vrhunski ansambl Acoustic Project, kada ćemo se uz najdraže kadrove i dobro nam znane melodije, u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića, moći prisjetiti bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Glembajevih, Malog mista, Sinjeg galeba, Bitke na Neretvi, Baltazara, Čudesne šume, Ciguli Miguli, Kužiš stari moj, Breze, Tko pjeva zlo ne misli, Vatroslava Lisinskog, U gori raste zelen bor i drugih.

Hrvatska premijera „biografije na filmu“ Yulije Tymoshenko

Uz projekciju jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog filma - Surogat - goste očekuje i dojmljivi kolaž kratkih filmova s početka stoljeća koji će ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba sigurno ugodno iznenaditi, a posebna filmska poslastica 'servirat' će se u 22 sata. Riječ je o hrvatskoj premijeri prvog i jedinog biografskog filma o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, ikoni Narančaste revolucije. Film koji već sada budi velik interes redateljski potpisuje obiteljsko-redateljski duet, Jakov i Dominik Sedlar, koji su osim nikad viđenih materijala 'pogleda izbliza' u njen život iza medijskih kulisa, za iskrene komentare pridobili i Vaclava Havela te Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante.

Za sve izdržljive i istančanog celuloidnog ukusa preporučuje se posljednji film svečanog otvorenja, Transatlantic redatelja Mladena Jurana, koji počinje točno u ponoć. Prvi hrvatski film snimljen u SAD-u, s vječnom temom hrvatskog 'trbuha za kruhom', četiri Zlatne arene te gostovanjima na A-festivalima, budi znatiželju jer glavnu ulogu ima Melita Jurišić, danas zvijezda Mad Maxa, koja glumi uz bok Charlize Theron.

FILMSKA TRIBINA: Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa

Vođeni prošlogodišnjom žustrom debatom na temu hrvatskog filma između umjetnosti i publike u kojoj je palo mnoštvo teških riječi, ali se našlo i nekoliko istomišljenika, ove će se godine, pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, raspravljati o financiranju koprodukcija u domaćoj kinematografiji.

Sukladno europskoj praksi prema kojoj je zajedničko produciranje filmova od strane više nacionalnih kinematografija često i poticano, hrvatski su filmaši posljednjih godina sve češće angažirani u koprodukcijama. Pritom su hrvatski partneri u ovim filmovima nositelji ili većinskog dijela projekta ili njegova manjeg dijela. Filmske koprodukcije su sinergija umjetničkog rada te kulturnih i financijskih interesa svih angažiranih strana, ali i područje koje i dalje izaziva različite dvojbe. Tribina u tom smislu traži odgovore na nekoliko ključnih pitanja. Na koji su način dosad realizirane koprodukcije u kojima je sudjelovala hrvatska kinematografija, poglavito s kinematografijama susjednih država? Jesu li se ovi projekti isplatili, i u umjetničkom, i u financijskom smislu? Jesu li ostvarene koprodukcije bile u korist svih strana ili je neka od njih ipak slabije prošla? Koja je općenito budućnost filmskih koprodukcija u Europi i svijetu?

Tribina će poslužiti i kao početak javne rasprave na ovu temu, a u interaktivnoj atmosferi gdje su sva pitanja dobrodošla sudjelovat će poznata imena iz svih segmenata filmske struke, između ostalog redatelj Veljko Bulajić, redatelj Jakov Sedlar, filmski kritičar Krešimir Košutić, redatelj i direktor Jadran filma Vinko Grubišić i Sanja Ravlić, bivša umjetnička savjetnica za Filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom u HAVC-u.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ULAZ NA SVA DOGAĐANJA POTPUNO JE BESPLATAN!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.